25. 04. 2012

EU traži od Hrvatske nultu toleranciju na korupciju

Zagreb, 25.04.2012 (Beta, EurAktiv) - Hrvatska je u znatnoj meri uskladila svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i napreduje u pripremama za članstvo u Uniji, posebno u reformi pravosuđa, ali još toga mora preduzeti da bi u potpunosti ispunila obaveze koje je preuzela, do prijema u EU 2013.

Od Hrvatske se traži da nastavi da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, s tim što pažnju sada treba da posveti i korupciji na lokalnom nivou, posebno u domenu javnih nabavki. Jedna od zamerki Komisije se odnosi na imenovanje političara u odbore javnih preduzeća, a Zagreb je poručio da se neće odreći tog prava.

Komisija je 24. aprila objavila polugodišnji izveštaj o primeni već potpisanog Ugovora o pristupanju EU-Hrvatska u tri ključna poglavlja - pravosuđu i osnovnim pravima, pravdi, slobodama i bezbednosti, kao i politici konkurentnosti. Ovu "nadziranu primenu" već potpisanog sporazuma do trenutka ulaska u članstvo EU je prvi put uvela u slučaju Hrvatske. To će biti uslov i za druge države kandidate za ulazak u redove Unije, s tim što će se najpre pokrenuti pregovori o ključnim poglavljima pravosuđa, vladavine zakona i osnovnim slobodama.

Hrvatska je, navodi se u izveštaju, "postigla znatan stepen usklađenosti s evropskom pravnom tekovinom (acquis communautaire)", ali se podvlači da su "u interesu Hrvatske i EU, nužni dodatni napori i sve mere da bi se obezbedila puna spremnost te zemlje za članstvo do prvog jula 2013".

Hrvatska napreduje u ispunjavanju obaveza u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i može se zaključiti da je ostvarila značajan napedak u pripremama za članstvo u toj oblasti, navodi se u izveštaju. Evropska komisija je istakla da su u Hrvatskoj "nastavili da nezavisno deluju i državni pravosudni savet i savet državnog tužilaštva" i da se reforma pravosuđa uglavnom sprovodi kako je predviđeno. Od hrvatskih vlasti se traži da nastave da efikasno primenjuju strategiju i akcioni plan za pravosudnu reformu.

Komisija je konstatovala da Hrvatska unapređuje efikasnost rada pravosudnih organa, kao i da se nastavlja proces spajanja sudova u okviru smanjenja obima sudske mreže. Unapređeno je sprovođenje odluka suda, ali se ukupan broj slučajeva koji čekaju na rešavanje u protekih godinu dana povećao za 5,2%.

Potrebno je i da nadležne vlasti nastave da ostvaruju rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije putem efikasnih i nepristrasnih istraga, procesuiranja i presuda, uključujući i slučajeve korupcije na visokom nivou i osetljive sektore kao što su javne nabavke.

Nadležne vlasti su i dalje aktivne posebno u slučajevima korupcije na visokom niou, ali je potrebno obratiti pažnju na korupciju na lokalnom nivou, posebno u domenu javnih nabavki. Takođe, iako su vlasti usredsređene na složenije slučajeve korupcije na visokom nivou, ukupan broj slučajeva se smanjuje, navodi se u izveštaju.

Neophodno je posvetiti pažnju i imenovanjima u policiji i nastakvu reforme policije kako bi se obezbedila depolitizacija te službe i povećala profesionalnost.

Sporno imenovanje političara u odbore javnih preduzeća

Komisija je podvukla da "Hrvatska treba da obezbedi snažan mehanizam za sprečavanje korupcije u državnim preduzećima", kao i da je "nužno razvijati koncept političke odgovornosti i nulte tolerancije na korupciju".

Evropska komisija je uputila i zamerke vladi hrvatskog premijera Zorana Milanovića zbog odluke da u upravne odbore javnih kompanija postavi ministre ili visoke partijske zvaničnike.

"Neki prvi koraci hrvatske vlade izazivaju zabrinutost", kaže se u izveštaju i navodi da se to odnosi na Zakon o sprečavanju sukoba interesa, iako nije navedeno o kojim kompanijama je reč. U hrvatskoj javnosti i medijima je u slučajevima kompanija INA i Hrvatske elektroprivrede bilo kritika na račun sukoba interesa.

O ovim primedbama Komisije, predsednik Hrvatske Ivo Josipović je rekao 24. aprila da "tu postoji određena rezervisanost", ali da smatra da političari ne bi trebalo da budu u nadzornim odborima. Predsednik je, međutim, ukazao da su jake osobe potrebne u nadzornim odborima firmi u kojima se radi o vitalnim privrednim interesima države, kao što je naftna industrija Ina.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović poručio je da se Vlada neće odreći prava da imenuje političare u nadzorne odbore državnih preduzeća. "Naša odluka je da se ni pod kojim uslovima toga nećemo odreći", rekao je Milanović novinarima i dodao da Vlada to u načelu neće raditi, ali želi da zadrži pravo da u određenom trenutku interveniše.

Josipović i Milanović su ipak ocenili su da je, generalno gledano, polugodišnji izveštaj Evropske komisije povoljan i podsticajan za Hrvatsku. Hrvatski premijer je ocenio da izveštaj pokazuje da je Hrvatska na pravom putu.

"Glavni izveštaj o monitoringu biće na jesen ove godine, ovo je prolazno vreme koje smo dobili i ono je vrlo dobro", zaključio je Milanović.

Nekažnjavanje ratnih zločina i dalje izazov

Evropska komisija je, pored ostalog, vlastima u Zagrebu uputila pohvale zbog početka suđenja za ratne zločine nad srpskim civilima u Grubarima. Navedeno je da su preduzete mere za zaštitu svedoka, da je nova vlada stupila u kontakt sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom s ciljem rešvanja mogućih negativnih posledica zakona, kojim su proglašeni ništavnim pravni akti bivše JNA, SFRJ i Srbije, a koji je donela bivša hrvatska vlada u januaru 2011.

"Međutim, pitanje nekažnjivosti za ratne zločine ostaje velikih izazov u Hrvatskoj", stavlja do znanja Evropska komisija i dodaje da još treba pokrenuti sudske postupke za većinu ratnih zločina.

Hrvatska treba da nastavi da jača sistem zaštite manjina, kao i duh tolerancije prema manjinama, posebno hrvatskim Srbima, i da preduzme odgovarajuće mere kako bi zaštitile osobe koje su možda još izložene pretnjama ili diskriminaciji, neprijateljstvu i nasilju. Hrvatska je, kako je navedeno u izveštaju, ostvarila pomak i u rešavanju stambenog pitanja povratnika.

U izveštaju se ukazuje da posebno romska zajednica živi u teškim životnim uslovima, i da ostaju izazovi u domenu obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja i pristupa ličnim dokumentima.

Ljudska prava se uglavnom poštuju, ali postojeći zakoni moraju da se strože primenjuju, navodi se u izveštaju.

Kad je reč o poglavlju politike konkurentnosti, u izveštaju je ukazano na "dobar napredak" u primeni nužnih merila i zahteva, ali je naglašeno da se moraju hitno sprovesti privatizacija kompanija Brodosplit, stečajni postupak za brodogradilište Kraljevica i pokretanje privatizacije brodogradilišta Treći maj.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs